No hate off-line - no hate on-line

Napredak tehnologije i razvoja interneta rezultirali su proširenjem mogućnosti interakcije među ljudima, protoka informacija i otkrićima. Prije jednog vijeka nalik naučnoj fantastici i nemoguće u praksi, danas je svakodnevica svih nas, pogotovo kad je riječ o društvenim mrežama (facebook, twitter, instagram i sl.).

Svako ko ima pristup internetu istovremeno je izdavač i govornik, može da sudi o nekome, a da pri tom ne snosi ozbiljne posljedice. Upravo zato, govor mržnje na internetu u savremeno doba u porastu je, posebno među omladinom. Kao i brojna druga, i naše istraživanje, u okviru kojeg smo ispitali stavove i iskustva mladih, roditelja i nastavnika o govoru mržnje na internetu, sprovedeno 2014. godine, potvrdilo je činjenicu da mladi smatraju da uvreda na internetu nije isto što i uvreda u realnom svijetu. Prema rezultatima, govor mržnje na internetu iskusila je trećina anketiranih učenika (od ovog broja, polovina učenika je to neprijatno iskustvo doživjela više puta), a isto toliko i sami su bili akteri govora mržnje kroz pisanje uvredljivih/pogrdnih/podsmješljivih komentara na društvenim mrežama. Manje od petine anketiranih roditelja izjavilo je da su njihova djeca doživjela govor mržnje na internetu, a u približnom procentu su i nastavnici kojima su se učenici požalili da su bili žrtve govora mržnje na internetu. Nepodudarnost odgovora učenika sa odgovorima roditelja i nastavnika može se objasniti time da djeca ne govore baš o svemu svojim roditeljima i nastavnicima, i da neke oblike ispoljavanja govora mržnje shvataju kao šalu ili kao nešto što je manje bitno jer se radi o virtuelnom svijetu. Dakle, verbalno nasilje i nasilnu komunikaciju na internetu vide kao nešto što ne smatraju lošim i nedopuštenim, navode da je takav vid odnosa prihvatljiv putem interneta, dok ga u realnom životu smatraju nevaspitanim i neoprostivim. Kao najčešći povod za govor mržnje učenici, roditelji i nastavnici prepoznali su fizički izgled, seksualno opredjeljenje, a zatim i nacionalnu i vjersku pripadnost, kao i materijalni status.


Netolerancija i „mržnja“ oduvjek su bile karakteristike ljudskog društva, a u posljednje vrijeme brojne studije pokazuju da je došlo do povećanja negativnih stavova. Ukoliko ima manje tolerancije na različitosti, i ako se ograničenja na netoleranciju ne prate, onda će mržnja i netolerancija naći svoj put ne samo u stvarima koje ljudi čine već i u onima koje govore. Internet je omogućio da se izrazimo na nove načine, obratimo većem broju ljudi odjednom, jednom porukom ili izjavom. Iz naše sigurne pozicije, ušuškani u prijatnoj kućnoj atmosferi, dajemo mogućnost i pravo sebi da šaljemo poruke iz domena govora mržnje puno lakše nego što bismo to uradili u realnom svijetu. 


Uvjereni da djeci i mladim ljudima treba prenijeti premisu da je on-line svijet javni prostor i da se principi i vrijednosti ljudskih prava i u njemu moraju poštovati jednako kao u realnom, pokrenuli smo projekat kroz komplementarne on-line i off-line aktivnosti koje su odgovor na izazove govora mržnje na internetu kroz pružanje neophodne pomoći i podrške mladima da nauče da ga prepoznaju i adekvatno reaguju na njega.


Koristimo priliku da zahvalimo donatorima što su podržali implementaciju ovog projekta, te organizacijama i pojedincima koji su nam dali podršku da se na pravi način posvetimo problemu. Najveću zahvalnost dugujemo vršnjačkim edukatorima i njihovim mentorima na posvećenosti i uspješnoj realizaciji predviđenih aktivnosti.


Pored korisnih tekstova o govoru mržnje na internetu, u ovom informatoru možete pronaći i iskustva vršnjačkih edukatora i mentora svake škole koji su imali potrebu da ih podijele sa svima koji žele da u svojim školskim zajednicama pokrenu slične preventivne programe.

PREUZMITE BROŠURU

Koordinatorke projekta 

Vanja Rakočević
Sabra Decević